Više od 31.000 hektara šuma, dolomitskih stijena i divljih dolina nadomak Belluna i Feltrea: Nacionalni park Belunski Dolomiti jedno je od najvrjednijih prirodnih područja Dolomita, danas i UNESCO-va baština.

Park nastao da zaštiti srce belunskih Dolomita
Nacionalni park Belunski Dolomiti osnovan je ministarskom uredbom 20. travnja 1990., a uprava parka ustrojena je 1993. godine. Godine 2008. izvorne granice, ucrtane na slabo detaljnim kartama, ponovno su određene novom uredbom koja je preuzela preciznije karte, pa granice parka danas mnogo bolje prate stvarnu morfologiju terena.
Park se prostire na više od 31.000 hektara, u cijelosti u pokrajini Belluno, između rijeke Cismon na zapadu i Piave na istoku, i obuhvaća područje 15 općina: Belluno, Feltre, Pedavena, Sovramonte, Cesiomaggiore, San Gregorio nelle Alpi, Santa Giustina, Sospirolo, Sedico, Ponte nelle Alpi, Longarone, Val di Zoldo, La Valle Agordina, Rivamonte Agordino i Gosaldo. Unutar parka osam državnih prirodnih rezervata (među njima Vette Feltrine, Piani Eterni-Errera-Val Falcina, Monti del Sole i Schiara Occidentale) pokriva oko 16.000 hektara i dio je mreže biogenetskih rezervata Vijeća Europe.
Krajolik vrhova, dolina i skrivenih voda
Krajolikom parka dominiraju neki od najdojmljivijih masiva Predalpa i belunskih Dolomita: Vette Feltrine, skupina Cimonega, Pizzocco, Monti del Sole i osobito Schiara, koja je sa svojih 2.565 metara najviši vrh zaštićenog područja i jedan od simbola belunskog krajolika, vidljiv i iz grada Belluna.
Bukove, jelove i ariševe šume, visinski pašnjaci, stijene i gotovo nedostupni predjeli isprepleteni su s ledenjačkim dolinama iznimne ljepote poput Val Canzoi s jezerom Stua i s udaljenim Piani Eterni, jednim od najdivljijih i najmanje posjećenih kutaka cijelog parka. Ne nedostaje ni geoloških zanimljivosti kao što su Cadini del Brenton, niz divovskih lonaca koje je voda izdubla u vapnencu, dostupnih kratkom šetnjom od obližnjeg botaničkog vrta.
🦌 Mozaik divljeg života

U parku je popisano 56 vrsta sisavaca, od kojih je 26 zaštićeno Direktivom Europske unije o staništima, uz još 16 vrsta šišmiša. Divokoze, jeleni i srne nastanjuju šume i pašnjake, dok svizci, zerdavi, kune zlatice i jazavci oživljavaju više padine. Posljednjih godina trajno su se vratili i vuk i ris, a od 2014. zabilježena je prisutnost rijetke divlje mačke.
Nebom parka vlada suri orao, no među vrhovima lete i sove ušare, crne žune, tetrijebi gluhani i lještarke, pri čemu je posljednja vrsta osobito ugrožena. U potocima i visinskim vlažnim staništima žive planinski vodenjaci, pjegavi daždevnjaci i poskok, tipičan za sunčane stjenovite predjele.
🏔️ Baština koju priznaje UNESCO

Godine 2009. park je ušao u serijsko dobro Dolomiti UNESCO, svjetsku baštinu čovječanstva, kao sastavnica sustava „Pale di San Martino – San Lucano – Dolomiti Bellunesi – Vette Feltrine”. To priznanje nagrađuje ne samo krajobraznu i geološku vrijednost područja nego i njegovo iznimno botaničko bogatstvo: popisano je više od 1.400 vrsta vaskularnih biljaka, među njima i Morettijeva zvončika (Campanula morettiana), endemični dolomitski cvijet odabran za simbol parka.
Osam državnih prirodnih rezervata razasutih po zaštićenom području čuva najočuvanije i najteže dostupne predjele, prave laboratorije bioraznolikosti u srcu belunskih Predalpa.
🥾 Tri mjesta koja ne smijete propustiti

Val Canzoi i jezero Stua, u općini Cesiomaggiore, najposjećeniji su ulaz u park: tirkizno jezero okruženo šumovitim padinama i polazište izleta prema Piani Eterni.
Cadini del Brenton kod Sospirola niz su lonaca i bazena koje je potok izdubao u vapnencu; obilaze se kratkom i dojmljivom šetnjom uz botanički vrt parka.
Piani Eterni, jedna od najdivljijih visoravni belunskih Dolomita, nude gotovo mjesečev krajolik vrtača i visinskih pašnjaka, carstvo divokoze i surog orla, daleko od najprometnijih ruta.
Kako posjetiti park
Nacionalni park Belunski Dolomiti posjetiteljima nudi mrežu informativnih punktova, odmorišta i centara za ekološku edukaciju raspoređenih po području: od informativnog punkta Pian d’Avena u Pedaveni do centara Candaten (Sedico) i Pian Falcina (Sospirolo), sve do Prirodoslovnog muzeja Belunskih Dolomita u Bellunu i Etnografskog muzeja pokrajine Belluno u Cesiomaggioreu. Najnovije informacije o stazama, radnom vremenu i aktivnostima dostupne su na službenim stranicama uprave parka.
Ljubitelji planina mogu proći mrežu staza koje vode kroz šume i visoke predjele, dok biciklisti na rubu parka pronalaze rute poput one na Croce d’Aune, na Vette Feltrine — prijevoj na kojem se 1927. rodila zamisao Tullija Campagnola koja je promijenila svjetski biciklizam.
Baština koja se otkriva korak po korak
Nacionalni park Belunski Dolomiti mnogo je više od crte na karti: on je sažetak tridesetogodišnje zaštite jedinstvenog područja u kojem se prepliću priroda, geologija i ljudska povijest. Želite li otkriti još koji mirniji kutak, pročitajte i našu rutu Dolomiti bez masovnog turizma.
Izvori: Uprava Nacionalnog parka Belunski Dolomiti i Wikipedija.

