Proštenja, planinski zborovi, sajmovi i različiti jezici žive zajedno u Belunskim Dolomitima: pogranično područje gdje se venetska kultura susreće s ladinskom i s tragovima starih germanskih naseobina.
Proštenja i seoske fešte
Proštenja ostaju okosnica društvene godine mnogih mjesta Belunskih Dolomita: svečanosti oko zaštitnika, često s vjerskim procesijama, štandovima i druženjem, a u nekim mjestima i s tradicijskom nošnjom prigodom obljetnica i povijesnih uprizorenja. Među najosebujnijim folklornim priredbama jest karneval u Sappadi (Plodar Vosenòcht), poznat po maskama Rollate, likovima u tradicijskoj nošnji koji prolaze mjestom prema obredu vezanom uz poljodjelsko-stočarski kalendar.
Alpski zborovi, glas planine
Belunski je kraj zemlja snažne zborske tradicije: planinski zborovi, polifonijskoga izričaja, prisutni su gotovo u svakoj dolini i korijene vuku iz kulture Alpina. Mnogi pripadaju mjesnim ograncima Associazione Nazionale Alpini, koja na nacionalnoj razini podupire brojne zborove i limene glazbe, dok su drugi vezani uz ogranke Talijanskoga alpinističkog kluba. Repertoar seže od pučkih i pastirskih napjeva do pjesama Alpina vezanih uz sjećanje na Prvi svjetski rat, vođen i na ovim planinama, kako pripovijedaju muzeji Lagazuoija i Marmolade.
Područje više jezika i kultura
Belunski je kraj jezična i kulturna granica. Općine Livinallongo del Col di Lana i Colle Santa Lucia povijesno su ladinofone i, zajedno s Cortinom d’Ampezzo, gdje ampecanski ladinski supostoji s danas prevladavajućim venetskim, 2000. su izglasale pripadnost ladinskoj jezičnoj manjini. Šira kulturna ustanova, Istituto Ladin de la Dolomites, promiče ladinsku kulturu na mnogo prostranijem području, između Agordina, Cadorea, Comelica i Zoldana, gdje živi prijelazni veneto-ladinski govor koji prema sjeveru postaje sve izrazitije ladinski.
Posebno je poglavlje trag starih germanskih seoba: zajednica Sappade, prema predaji utemeljena doseljenicima iz istočnoga Tirola između 10. i 11. stoljeća, još i danas govori Plodarisch, bavarsko-tirolsku inačicu srodnu govorima Saurisa i Timaua u Furlaniji. Sappada je pripadala pokrajini Belluno do 2017., kada je nakon savjetodavnoga referenduma odvojena od Veneta i pripojena pokrajini Udine.
Sajmovi i proizvodi kraja
Mjesni se život izražava i kroz sajmove rukotvorina i gastronomske sajmove, česte u ljetnim mjesecima i u božićno vrijeme, s tipičnim proizvodima poput planinskih sireva, meda i šumskih plodova te rukotvorinama od drva i vune, koje često organiziraju mjesne udruge Pro Loco.
Izvori: Wikipedija, Istituto Ladin de la Dolomites, Associazione Nazionale Alpini, visitsappada.it.
